plivalište jedne delfinke

Isprebijao ga željeznom šipkom i izbo vilama


ZAGREB - Zagrebačka policija kazneno će prijaviti 66-godišnjaka zbog mučenja svoga psa, kojega je sat vremena tukao željeznom šipkom, a potom ga vilama ubo u nos, nakon čega je policajac hicem iz pištolja ubio psa kako bi mu skratio muke.

Policiji je u subotu oko 11.30 19-godišnjak javio da njegov susjed tuče psa u dvorištu kuće na Peščenici.

Policajci su po dolasku utvrdili da je 66-godišnjak željeznom šipkom dužine oko pola metra oko sat vremena udarao svoga psa mješanca po glavi i tijelu jer mu, kako je rekao, 'nije bio dobar'.

Nakon što je psa premlatio šipkom, mučitelj ga je još vilama ubo u nos. Pas se potom jedva dovukao u susjedno dvorište.

Jedan od policajaca je u razgovoru s 19-godišnjakom, koji je prijavio mučenje životinje, a inače je veterinarske struke, utvrdio da je pas smrtno ozlijeđen i da mu, s obzirom na teške ozljede glave, nema spasa. Kako bi skratio muke jadnoj životinji, policajac je hicem iz pištolja usmrtio psa, a vlasnik ga je potom zakopao na svojoj livadi iza kuće.

U zagrebačkoj policiji kažu da će protiv 66-godišnjaka podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu zbog mučenja životinje. Za to je kazneno djelo predviđena novčana kazna do 150 dnevnih dohodaka ili šest mjeseci zatvora.

Jato delfina skupinu plivača spasilo od morskog psa
Najbolji čovjekov prijatelj u moru je delfin – jato ovih simpatičnih životinja spasilo je skupinu novozelandskih plivača od bijele morske psine koja ih je htjela baciti pod zube. Spasitelj Rob Howes, njegova kćer i još dvije žene plivale su 100 metara od obale Sjevernog otoka u Novom Zelandu kad su ih okružili delfini. Delfini su ih počeli gurati tako što su radili krug oko njih, a Howes je pokušao pobjeći odvajanjem od grupe, ali su ga dva snažnija delfina vratila u skupinu kad je on uočio tri metra dugu bijelu morsku psinu na udaljenosati od dva metra. Tad je shvatio da su ga delfini okružili da ih spase, što je potrajalo 40 minuta kad su plivači sigurno otplivali do obale. Grupa Orca Research veli da delfini napadaju morske pse da zaštite sebe i svoje mlade pa nije čudno što su spasili ugrožene spasitelje.

1793. - Francuz Jacques Garnerin proslavio se kao prvi čovjek koji je redovno skakao padobranom. Prvi put je javno nastupio u Parizu na današnji dan 1793. godine, i tom prilikom je uspješno skočio sa visine veće od 600 metara.

1811. - Rođen je Franc List, mađarski kompozitor, pijanista i dirigent, jedan od najutjecajnijih i najistaknutijih muzičara svoga vremena. Nenadmašan kao pijanista, uživao je svjetsku reputaciju. Dao je novi pravac muzici 19. stoljeća, naročito uvođenjem programske muzike.

1887. - U redu za patente u New Yorku, dotad nepoznati pronalazač Nikola Tesla prijavio je šest izuma - asinhroni motor, obrtno magnetno polje, višefaznu naizmjeničnu struju, način izrade motora za višefaznu struju, generator i transformator. Izume je 1888. otkupila firma "Vestinghaus" i njihovu primjenu prikazala na svetskoj izložbi u Chicagu 1893.

1964. - U Šibeniku rođen velikan hrvatske košarke Dražen Petrović. Još kao dječak zavolio je košarku. Sa šesnaest godina postao je igrač Šibenke, s nepunih osamnaest nastupa za reprezentaciju tadašnje Jugoslavije. Godine 1984. prvi put sudjeluje na Olimpijskim igrama, gdje se okitio prvom od tri olimpijske medalje. U dresu Cibone, zajedno s bratom Aleksandrom, osvaja sve kupove i prvenstva. Madridski Real doveo ga je u svoje redove, zatim je kao jedao od prvih europskih profesionalaca u NBA ligi. Nakon četiri NBA sezone spremao se vratiti. U srcu su mu bili Šibenik, Zagreb, Hrvatska. Njegovo je posljednje počivalište u tišini Mirogoja, a središte Zagreba, trg i sportska dvorana Dražena Petrovića zauvijek će podsjećati na tog sportaša.
Poginuo je u teškoj prometnoj nesreći pokraj bavarskog grada Ingolstadta 7. lipnja 1993. godine.
Bila je to šokantna vijest za tisuće ljudi, sportaša i sportskih zaljubljenika diljem svijeta, jednako u Europi i Sjedinjenim Državama, gdje ga i danas mnogi smatraju najvećim europskim košarkašem u povijesti. Ingolstadska policija objavila je priopćenje u kojem objašnjava tragične okolnosti pod kojima se dogodila nesreća. Toga popodneva po kišnoj i skliskoj autocesti kamion-tegljač njemačkih registarskih oznaka pokušavao je izbjeći nalet na osobni automobil u svojem traku. Vozač tegljača izgubio je kontrolu nad vozilom koje je probilo zaštitnu ogradu na sredini autoceste i prepriječilo se preko sva tri traka suprotnog smijera. U tom je trenutku iz pravca Frankfurta velikom brzinom dojurio Golf i udario u tegljač. Na mjestu nesreće poginuo je Dražen Petrović, a vozačica Golfa, njemačka manekenka, te druga suputnica, turska košarkašica teško su ozlijeđene.

POTREBNO:
1l mlijeka
1kg šećera
100 g kakao praha
1/2 litre ruma
3 rebra čokolade za kuhanje

NACIN PRIPREME:
Stavite kuhati mlijeko i šećer. Kada zakipi maknite sa vatre i dodajte u malo mlijeka rastopljenu čokoladu. Ponovo zakuhajte zajedno, te ostavite da se hladi. Za to vrijeme izmiksajte kakao i rum da ne bude grudica. Ako je mlijeko mlako, uspite kakao i rum i još jedanput zakuhajte sve zajedno. Kada zakipi, gotov je.

Muškatovo drvo izraste 10 do 20 m visine. Njegovo lišće je duguljasto, kožnato i tamnozelene boje. Mali cvjetovi su blijedožuti. Iz oplodjenih cvjetova se razvijaju narandžastožuti mali plodovi slični breskvama. U svojoj unutarnjosti skrivaju dva začina: muškatov oraščić i muškatov cvijet. Kad plodovi dozriju mesnati dio pukne i otkriva purpurni omot ili sjemenski ovoj, koji obuhvaća blistavu tamnosmedju koru. U njoj se nalazi sjeme ploda.

Muškatov oraščić je osušeno sjeme muškatovog drveta. Nalazi se u samoj unutarnjosti ploda, a muškatov cvijet je botanički sjemenski ovoj. Poput čipke je načičkan preko ljuske, koja u svojoj unutarnjosti štiti muškatov oraščić. Sivosmedji muškatov oraščići, jajastog oblika i brazdaste površine su oko 3 cm dugi i 2 cm široki. Mada izgledaju vrlo tvrdi, lako se prerežu ili naribaju. Pri tom u unutarnjosti raskrivaju lijepo vidljive tamnosmedje žilice, koje sadrže snažno aromatično eterično ulje. Na tržištu skupa s malim ribežom može se kupiti cijeli ili već izribani muškatov oraščić. A muškatov cvijet je u prodaju zdrobljen ili, takodjer, već samljeven.

Oba začina upotrebljavamo u istim jelima. Stavljamo ih u umake, okruglice, jela od mesa, peciva, pića, špinat, cvjetaču, u jela od krompira i rižu. Muškatov cvijet, koji je profinjenijeg mirisa i okusa dodaje se osjetljivijim sastojcima i svjetlijim jelima. Treba ih pažljivo dozirati jer su većim količinama otrovni. Dodaju se "na vrh noža".


Upotreba u druge svrhe
Muškatov oraščić i cvijet su omiljeni začini u mesnoj industriji. Oba začina upotrebljava i kanditorska industrija za pripremanje začinjenih kolača i peciva. Eterično ulje je posebno cjenjeno u industriji likera. Radi maristicina, kojega sadrži eterično ulje, muškatov oraščić se upotrebljava u Indiji kao stimulativan dodatak za šmrkanje, a na istoku kao afrodizijak, dok je narkomanima u mnogim zemljama zamjena za hašiš. Masna ili fiksna ulja, poznata pod imenom muškatovo maslo, upotrebljavaju se u proizvodnji sapuna i parfema. Isto tako upotrebljavaju i eterična ulja u parfemima i muškim toaletnim preparatima.

Ljekovite svrhe
Muškatov oraščić i cvijet su bili zadnji začini s Istoka koji su stigli na Zapad. Ali uz put su u svakoj kulturi, s kojom su došli u dodir, kao npr u Indiji, Perziji i Arabiji postali poznati i cjenjeni kao čudesan lijek za sve. To se dogadjalo u 18. stoljeću i na Zapadu. Ljudi su muškat nosili sa sobom i sklanjali ga u ladice. U 19. stoljeću je vjera u čudesni lijek zamrla. Danas se začini muškata upotrebljavaju u farmaciji jer djeluju kao sredstvo za vjetrove. Upotrebljavaju se i za stimulaciju probave, te sprječavanje proljeva i bronhitisa.

Iz povijesti
Najvjerovatnije ni muškatov oraščić niti muškatov cvijet nisu bili poznati starim civiliziranim narodima, mada je moguće da ih je opisao već Plinije u 1. stoljeću naše ere spominjući drvo s dva različita mirisa.
U 6. stoljeću su Arapi donijeli začin muškat u Konstantinopolis. Krajem 12. stoljeća su oba začina već bili dobro poznati po cijeloj Evropi. Tek 1512. godine su Portugalci na otoku Banda, jednom od Molučkih otoka, otkrili divlje izraslo muškatovo drveće. Otoke su zaposjeli i trgovali začinima do 1602. godine kad su im ih oduzeli Nizozemci, koji su uveli najstroži monopol. Muškatovo drvo se smjelo uzgajati samo na otocima Banda i Ambon. Drveće na ostalim otocima su sistematski uništili.
U vrijeme stare nizozemske kolonijalne vlasti je muškatov cvijet bio u Amsterdamu dva puta skuplji od muškatovog oraščića, pa je zato neki ambiciozni službenik iz neznanja poslao u koloniju smješan zahtjev da uzgajaju manje oraščića i više muškatovovg cvijeta.
Ali Francuzima je uspijelo izvući nekoliko sadnica i presaditi ih na otok Mauritius tek 1770. godine.

Tek što se rodilo, dijete je pokazivalo veliku nadarenost za matematiku fiziku, kemiju itd...
Kažu roditelji doktorima: "Ne može to tako, on je prepametan za novorođenće. Odstranite mu četvrtinu mozga."
I tako doktori njemu odstrane četvritinu mozga.
Kad se probudilo, dijete nastavi po svome.
Roditelji kažu: "Još jednu četvrtinu!"
Kad se dijete probudilo a ono nema promjena.
Roditelji zatraže: "Još jednu četvrtinu."
Kad se dijete probudi, pogleda doktora i kaže:
"Šta je, šta gledas, vozacku i prometnu na pregled!!!!"